Ostale usluge

EMP

Plan upravljanja životnom sredinom (EMP) integralni je deo tehničke dokumentacije koja je namenjena da obezbedi adekvatnu primenu predloženih mera zaštite životne sredine. Ovaj plan, takođe, olakšava razumevanje efekata mera zaštite i uvođenje potrebnih poboljšanja i korekcija u fazi implementacije projekta izgradnje.

 

EMP mora biti napisan u skladu sa uslovima propisanim u Studiji o proceni uticaja na životnu sredinu i tehničkom dokumentacijom glavnog projekta.

 

Plan upravljanja životnom sredinom identifikuje potencijalne uticaje na životnu sredinu i definiše procedure koje treba da budu implementirane od strane Izvođača radova ili institucija koje snose odgovornost za građevinske radove.

 

EMP je uvek karakterističan za određenu lokaciju, odnosno gradilište, izrađuje se da bi se obezbedilo da se sve neophodne mere identifikuju i primene u cilju zaštite životne sredine u skladu sa regulativom koja uređuje oblast zaštite životne sredine.

 

Monitoring i mere koje predlaže EMP sprovode se zajedno sa izvođenjem konstrukcionih radova.

 

Izveštavanje za NRIZ i LRIZ

 

Pružanje usluga registracije i prijave za nacionalni i lokalni registar izvora zagađivanja, kao i izrada:

– Godišnjeg izveštaja o bilansima emisija zagađujućih materija u vodu, vazduh i zemljište u skladu sa Pravilnikom o metodologiji za izradu nacionalnog i lokalnog registra izvora zagađivanja kao i metodologiji za vrste, način i rokove prikupljanja podataka („Sl. glasnik RS“, br. 91/10, 10/13 i 98/16);

 

– Godišnjeg izveštaja o otpadu u skladu sa Zakonom o upravljanju otpadom („Sl. glasnik RS“, br. 36/09, 88/10, 14/16 i 95/18 – dr. zakon) i Pravilnikom o obrascu dnevne evidencije i godišnjeg izveštaja o otpadu sa uputstvom za njegovo popunjavanje („Sl. glasnik RS“, br. 95/10 i 88/15);

 

– Godišnjeg izveštaja o proizvodima koji posle upotrebe postaju posebni tokovi otpada (PTP2) u skladu sa Uredbom o proizvodima koji posle upotrebe postaju posebni tokovi otpada, obrascu dnevne evidencije o količini i vrsti proizvedenih i uvezenih proizvoda i godišnjem izveštaju, načinu i rokovima dostavljanja godišnjeg izveštaja, obveznicima plaćanja naknada, kriterijumima za obračun, visinu i način obračunavanja i plaćanja naknade („Sl. glasnik RS“, br. 54/10, 86/11 i 15/12, 41/13 – dr. pravilnik, 3/14 i 95/18 – dr. zakon).

Zakonski rok za dostavu izveštaja je 31. mart tekuće godine za podatke iz prethodne godine.

 

Procena stanja zaštite životne sredine i zaštite zdravlja i bezbednosti na radu preduzeća – ,,Ekološki dijagnostički izveštaj” obuhvata procenu:

 

  1. Prirode i obima, štetnih uticaja na životnu sredinu
  2. Usklađivanja postojećih poslovnih kapaciteta sa pozitivnim/važećim zakonima i propisima o životnoj sredini (uključujući zaštitu zdravlja i bezbednost na radu)
  3. Troškova za saniranje (štete nastale u prošlosti, a koja je navedena pod 1) i smanjenje štete povezane sa tekućim aktivnostima, koja je navedena pod 2).

Cilj procene je ocena trenutnog stanja zaštite životne sredine i zaštite zdravlja i bezbednosti na radu u funkciji kompletiranja dijagnostičkog izveštaja- Due diligence, u procesu privatizacije ili prodaje preduzeća.

 

Konsalting standarda

 

STANDARDI SISTEMA MENADŽMENTA

ISO 9001:2015

Sistem menadžmenta kvalitetom

Predstavlja  osnovni upravljački standard koji je primenljiv u svim tipovima organizacija, bez obzira kojom delatnošću se bave (uslužne delatnosti, proizvodnja, trgovina, …) i koje su veličine. Standard je zasnovan na osam menadžment principa koji su osnova za uspešno poslovanje i upravo je i nastao kao rezultat „Dobre menadžment prakse“ najuspešnijih kompanija.

Praksa je pokazala da je ISO 9001 najbolje uvesti kao prvi, tj. kao osnovni menadžment sistem, na koji se relativno lako nadograđuju ostali sistemi (ISO 14001, BS OHSAS 18001, HACCP i dr).

 

ISO 14001:2015

Sistem upravljanja zaštitom životne sredine

ISO 14001 obično uvode proizvodna privredna društva koja predstavljaju zagađivače životne sredine, mada se danas sve više za ovaj standard odlučuju i ostali tipovi organizacija.

Standard ISO 14001 omogućava preduzećima da demonstriraju odlučnost za smanjenje zagađenja i odgovarajuću politiku zaštite životne sredine, uvođenjem konzistentnog i dokumentovanog sistema upravljanja zaštitom životne sredine.

 

BS OHSAS 18001:2007

Sistem upravljanja zaštitom zdravlja i bezbednošću na radu

Ovaj standard se odnosi na bezbednost i zdravlje na radu tj. na upravljanje u kompaniji na takav način da se obezbedi što efektivnije upravljanje zaštitom zdravlja i bezbednosti  na radu. On se takođe veoma uspešno integriše sa ISO 9001. Po svojoj strukturi je gotovo indentičan sa ISO 14001 pa je dobro ovaj standard uvoditi zajedno sa ISO 14001.

 

Vodne dozvole

 

Vodnom dozvolom se utvrđuju način, uslovi i obim korišćenja voda, način, uslovi i obim ispuštanja otpadnih voda, skladištenja i ispuštanja hazardnih i drugih supstanci koje mogu zagaditi vodu, kao i uslovi za druge radove kojima se utiče na vodni režim.

Vodna dozvola nije uslov za izdavanje upotrebne dozvole; izdaje se na određeno vreme, a najduže za period od 15 godina.

Vodnu dozvolu, u skladu sa odredbama ovog zakona, pribavlja investitor kada je u vodnim uslovima naznačena obaveza njenog pribavljanja. Izdavanje vodne dozvole se obavlja van postupka objedinjene procedure.

 

Studije opravdanosti

 

Pre početka izrade tehničke dokumentacije za građenje objekta iz člana 133. Zakona o planiranju i izgradnji („Sl. glasnik RS“, br. 72/09, 81/09- ispr., 64/10- US, 24/11, 121/12, 42/13- US, 50/13- US, 98/13- US, 132/14, 145/14, 83/18 i 31/19), za koje građevinsku dozvolu izdaje nadležno ministarstvo, odnosno autonomna pokrajina, a koji se finansiraju sredstvima iz budžeta, obavljaju se prethodni radovi na osnovu čijih rezultata se izrađuje studija opravdanosti.

Osnovni cilj izrade Studije opravdanosti je elaboracija relevantnih podataka i analiza, na osnovu kojih bi odgovarajući državni organi i investitor mogli da donesu odluku o davanju odobrenja za izgradnju, radu i pružanju finansijske podrške za realizaciju konkretnog projekta.

Studijom opravdanosti određuje se naročito prostorna, ekološka, društvena, finansijska, tržišna i ekonomska opravdanost investicije za izabrano rešenje, razrađeno idejnim projektom, na osnovu kojeg se donosi odluka o opravdanosti ulaganja, za projekte u čijem finansiranju učestvuju korisnici javnih sredstava, bez obzira na to da li je investitor korisnik javnih sredstava.

Krajnji cilj izrade studije opravdanosti je dobijanje građevinske dozvole.

 

Ekološki nadzor

Preduzeće angažovano na izvođenju radova odgovorno je za sprovođenje svih aktivnosti na zaštiti životne sredine u planiranim vremenskim okvirima vezanim za izvođenje projekta. Da bi se sve aktivnosti propisane Planom upravljanja zaštitom životne sredine (EMP) i Planom upravljanja otpadom (PUO) realizovale, neophodno je sprovođenje ekološkog nadzora na implementaciji EMP i PUO, i provera rezultata monitoringa u skladu sa relevantnim zakonima i standardima Republike Srbije.

Ukoliko Vam je potreban ekološki nadzor u periodu izvođenja radova naši konsultanti Vam stoje na usluzi. Ekološki nadzor na mesečnom nivou podrazumeva sledeće:

– obilazak gradilišta i pratećih objekata i sastanak sa nadzornim organom, koji se obavlja po dogovoru, jednom nedeljno, dvonedeljno ili mesečno,
– obavezan izlazak na lokaciju u slučaju bilo kakvog udesa ili nepredviđenog događaja koji može ugroziti životnu sredinu;
– praćenje aktivnosti na implementaciji:

  • Plana upravljanja životnom sredinom (provera ispunjenosti propisanih mera zaštite životne sredine);
  • Plana monitoringa (praćenje činilaca životne sredine: buka, zagađenje vazduha, površinskih i podzemnih voda i sedimenta, kvalitet otpadnih voda i zemljišta, generisani otpad, biljni i životinjski svet i prirodna dobra);
  • Plana upravljanja otpadom (primena procedura, provera izveštaja o ispitivanju otpada, vođenja evidencije o otpadu i sl);

– saradnju sa inspekcijskim organima (opštinskim i republičkim) iz oblasti zaštite životne sredine, kao i vođenje svih potrebnih evidencija na mesečnom nivou;
– pisanje izveštaja nedeljnih i/ili mesečnih (po potrebi dvojezično), koji sadrže opis stanja svih činilaca životne sredine na lokaciji, preduzete mere ublažavanja, zaključke o stepenu njihove efikasnosti, preporuke za reviziju postojećih i/ili primenu novih mera, a koji se dostavljaju Menadžeru Projekta. Dodatni izveštaji se pišu u slučaju akcidenta.

U zavisnosti od dogovora sa klijentom, ekološki nadzor može uključiti i sledeće:

– stručnu pomoć klijentu pri odabiru akreditovane laboratorije za ispitivanje parametara životne sredine, kako za potrebe redovnog monitoringa, tako i u slučaju udesnih situacija, i konsultantske usluge i pomoć u postupku ishodovanja rezultata ispitivanja parametara životne sredine (kvaliteta površinskih i podzemnih voda, zemljišta, buke i sl).
– stručnu pomoć klijentu pri odabiru ovlašćenog operatera za preuzimanje i zbrinjavanje pojedinih vrsta otpada;
– proveru dokumentacije u vezi sa kretanjem otpada i obuku zaposlenih u oblasti upravljanja otpadom (vođenje evidencije i dokumentacije o otpadu, klasifikacija otpada i sl);
– i druge usluge, po potrebi.

Tokom perioda pružanja ekološkog nadzora, naši konsultanti su sve vreme u komunikaciji sa klijentom, izvođačem radova (putem e-mail, telefona i sl).

 

Izrada akcionih planova za dostizanje graničnih vrednosti zagađujućih materija u vode

Prema članu 19. Uredbe o graničnim vrednostima emisije zagađujućih materija u vode i rokovima za njihovo dostizanje(,,Sl. glasnik RS“, br. 67/2011, 48/2012 i 1/2016):

Pravno lice i/ili preduzetnik, koji ima postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i/ili koja svoje otpadne vode ispušta u recipijent ili javnu kanalizaciju dužno je da donese Akcioni plan za postepeno dostizanje graničnih vrednosti emisije zagađujućih materija u vode (u daljem tekstu: Akcioni plan) utvrdi rokove za njihovo postepeno dostizanje, kao i da postupa saglasno akcionom planu, a u skladu sa propisom kojim se uređuju granične vrednosti emisije zagađujućih materija u vode i rokovi za njihovo dostizanje.

U skladu sa gore pomenutom Uredbom pravno lice ili preduzetnik koji ima postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i/ili koja svoje otpadne vode ispušta u recipijent ili javnu kanalizaciju dužno je da svoje emisije uskladi sa graničnim vrednostima emisije zagađujućih materija u vode propisanih Uredbom najkasnije do 31. decembra 2025. godine. Izuzetak od toga su:

  • Postrojenja za koja se izdaje integrisana dozvola u skladu sa zakonom kojim se uređuje integrisano sprečavanje i kontrola zagađivanja životne sredine, nadležni organ može utvrditi drugačije rokove za dostizanje graničnih vrednosti emisije zagađujućih materija u postupku izdavanja te dozvole, u skladu sa propisima u oblasti integrisanog sprečavanja i kontrole zagađivanja životne sredine.
  • Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda iz aglomeracija sa opterećenjem većim od 2000 ekvivalent stanovnika (ES) koja svoje komunalne otpadne vode ispuštaju u recipijent uskladiće svoje emisije sa graničnim vrednostima emisije zagađujućih materija propisanih ovom uredbom najkasnije do 31. decembra 2040. godine, a za komunalne otpadne vode koje se ispuštaju iz aglomeracija sa opterećenjem manjim od 2000 ekvivalent stanovnika (ES) uskladiće svoje granične vrednosti emisije zagađujućih materija u skladu sa planom upravljanja vodama.

Pravno lice i/ili preduzetnik dužno je da podnese izveštaj o sprovođenju Akcionog plana ministarstvima nadležnim za poslove zaštite životne sredine i vodoprivrede, svake dve godine od dana donošenja Akcionog plana.

Mulj koji je nastao u procesu prečišćavanja tehnoloških otpadnih voda mora se tretirati, odlagati i koristiti u skladu sa zakonom kojim se uređuje upravljanje otpadom (Zakon o upravljanju otpadom ,,Sl. glasnik RS“, br. 36/2009, 88/2010, 14/2016 i 95/2018-267), osim mulja koji je rudarski otpad, nastao u procesu eksploatacije i pripreme mineralnih sirovina (Zakonu o zaštiti životne sredine, ,,Sl. glasnik RS“, br. 135/2004, 36/2009, 36/2009 – dr. zakon, 72/2009 – dr. zakon, 43/2011 – odluka US, 14/2016, 76/2018 i 95/2018 i dr. zakoni).

 

Radni plan postrojenja – nesanitarne deponije sa programom korektivnih mera i dinamikom prilagođavanja rada postrojenja

Članom 43. stav 9. Zakona o upravljanju otpadom je propisano da je jedinica lokalne samouprave dužna da izradi projekat sanacije i rekultivacije za postojeće nesanitarne deponije – smetilišta, u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita životne sredine. Istim članim je propisano da je javno komunalno preduzeće koje upravlja nesanitarnom deponijom – smetlištem komunalnog otpada, dužno da dostavi nadležnom organu na saglasnost Radni plan postrojenja iz člana 16. Zakona sa programom korektivnih mera i dinamikom prilagođavanja rada postrojenja u skladu sa ovim zakonom i propisom kojim se uređuje odlaganje otpada na deponije.

Radni plan sastoji se iz korektivnih mera za koje vlasnik postrojenja smatra da su potrebne da se u određenom vremenskom periodu prilagode specifičnim uslovima u cilju smanjenja uticaja na zdravlje ljudi i životnu sredinu. Takođe su ovim planom definisani i rokovi za ispunjavanje i ispravljanje definisanih korektivnih mera. Svrha izrade navedenog dokumenta je da se u narednom periodu do konačnog zatvaranja i rekultivacije upravlja generisanim otpadom na propisani način i smanji sadašnji negativni uticaj na ljudsko zdravlje i životnu sredinu.

 

Plan prilagođavanja postrojenja nesanitarne deponije

Svako komunalno preduzeće koje odlaže otpad na nesanitarnu deponiju komunalnog otpada, tj. upravlja nesanitarnom deponijom je u skladu sa članom 43. Zakona o upravljanju otpadom („Sl. glasnik RS“, br. 36/2009, 88/2010 i 14/2016) dužno da dostavi ministarstvu nadležnom za poslove zaštite životne sredine na saglasnost Plan prilagođavanja postrojenja nesanitarne deponije iz člana 16. istog zakona.

U cilju smanjenja negativnih posledica rada postrojenja nesanitane deponije komunalnog otpada, a u skladu sa zakonskom obavezom, pristupa se izradi Plana prilagođavanja postrojenja nesanitarne deponije. Svrha izrade navedenog dokumenta je da se u narednom periodu do konačnog zatvaranja i rekultivacije upravlja generisanim otpadom na propisani način i smanji sadašnji negativni uticaj na ljudsko zdravlje i životnu sredinu.

Upis u registar trgovaca otpadom

„Posrednik, odnosno trgovac otpadom dužan je da se upiše u registar posrednika u upravljanju otpadom, odnosno trgovaca otpadom.“(Član 28a Zakona o upravljanju otpadom,,Sl. glasnik RS“, br. 36/09, 88/10, 14/16 i 95/18 – dr. zakoni)

U skladu sa Zakonom o upravljanju otpadom, trgovac je svako pravno lice ili preduzetnik koji
u svoje ime kupuje i prodaje otpad, uključujući i trgovca koji ne preuzima otpad u posed.
Delatnost posredovanja u upravljanju otpadom obuhvata poslove organizacije tretmana,
odnosno ponovnog iskorišćenja i odlaganja otpada, odnosno posredovanje u prenosu prava i
obaveza u vezi sa otpadom za potrebe drugih. Ministarstvo izdaje rešenje o upisu posrednika,
odnosno trgovca u registar, ako posrednik, odnosno trgovac ispunjava uslove. Rešenje o upisu
u registar izdaje se na period od pet godina.

Ministarstvo izdaje rešenje o upisu posrednika, odnosno trgovca u registar, ako posrednik, odnosno trgovac ispunjava uslove, i to:

1) da nije kažnjavan za bilo koje krivično delo, odnosno privredni prestup i prekršaj u skladu sa zakonom;

2) da ima lice odgovorno za obavljanje poslova za koje se podnosi zahtev za registraciju;

3) da je u mogućnosti da ispuni finansijske obaveze ili obaveze koje mogu nastati u obavljanju poslova, posebno obavezu vraćanja otpada u skladu sa propisima o prekograničnom kretanju otpada.

Protiv rešenja kojim se odbija zahtev za upis u registar i izdavanje potvrde može se izjaviti žalba u roku od 15 dana od dana prijema rešenja.

Registracija se može obnoviti na zahtev posrednika, odnosno trgovca koji se podnosi 30 dana pre isteka registracije.

Rešenje o registraciji može se ukinuti:

1) ako posrednik, odnosno trgovac postupa suprotno rešenju o upisu u registar posrednika, odnosno trgovaca;

2) ako bi posrednik, odnosno trgovac kontinuiranim obavljanjem poslova mogao da prouzrokuje zagađivanje životne sredine;

3) ako posrednik, odnosno trgovac postupa suprotno propisima o prekograničnom kretanju otpada;

4) ako posrednik, odnosno trgovac ne ispunjava obaveze u skladu sa zakonom.

Posrednik i trgovac otpadom dostavlja Agenciji godišnji izveštaj o upravljanju otpadom u skladu sa ovim zakonom.